subota, 10. siječnja 2009.

Kako da se oslobodim uma?



Nastoj biti, jedino biti. Ovdje je najvažnija riječ nastojati.Nađi svakodnevno dovoljno vremena da sjediš u miru i nastojiš, jednostavno nastojiš da se uzdigneš iznad svoje ličnosti sa svim njenim bolesnim zavisnostima i opsjednostima. Ne pitaj kako se to radi jer se to ne može objasniti. Samo stalno nastoji to da činiš, sve dok ne uspiješ. Budeš li istrajan, uspjeh ti je siguran. Pri tom su najvažnije iskrenost i ozbiljnost. Ali, uistinu moraš biti zasićen svojim postojanjem u liku osobe kojom se smatraš. Uvidi svoju neodložnu potrebu da se oslobodiš beskorisne poistovječenosti s hrpom sjećanja i navika. Taj postojani otpor prema nepotrebnom tajna je uspjeha. 296

Bilo bi dobro kad bi zauvjek mogao ostati zadovoljan. Ali, da li je to moguće?
Mladost, vitalnost i novac proći će i prije nego što očekuješ. Tuga, koju toliko izbjegavaš, neprestano će te slijediti. Želiš li da se uzdigneš iznad patnje, moraš da je presretneš na pola puta i zagrliš. Odreci se svojih navika i zavisnosti, živi jednostavnim i trezvenim životom i nemoj povrijeđivati živa bića. Da bi otkrio stvarnost, moraš biti stvaran i pri najmanjim dnevnim aktivnostima. U traganju za istinom nema varanja. Kažeš da je tvoj život vrijedan uživanja. Možda je trenutno zaista tako. Ali tko uživa u njemu? Priznajem da ne poznajem ni onoga tko uživa ni ono u čemu on uživa. Poznajem samo uživanje. To je sasvim točno. Ali uživanje je stanje uma koje se javlja i nestaje. Opažati ga možeš upravo zahvaljujući njegovoj prolaznosti. Ne možeš biti svijestan onoga što se ne mijenja. Sva je svjesnost zapravo svjesnot o promjeni. Iskustvo promjene daje sjećanje na prošlo stanje u usporedbi s trenutnim, odnosno sadašnjim stanjem.
Ni u jednom trenutku ono što je trenutno prisutno nije i ono čega se sjećamo. Između toga postoji razlika i u vrsti, a ne samo u intenzitetu. Ono što je trenutno prisutno je nesumnjivo. Nikakvim naporom volje ili zamišljanjem ne možeš zamijeniti to dvoje. To što se trenutno događa stvarno je, a u pogledu onoga što pamtimo postoji prilična nesigurnost.
Samo čas ranije ono čega se sjećamo bilo je trenutno prisutno, a za koji će čas ono što je trenutno prisutno biti ono čega ćemo se sjećati. Što čini ono što je trenutno prisutno toliko jedinstvenim? To je, očigledno, osjećaj tvog prisustva. U sjećanju i predviđanju postoji jasan osjećaj da su to mentalna stanja koja promatramo, a u onome što se trenutno događa od presudne je važnosti osjećaj da smo prisutni i svjesni.

Kuda god išao, sve vrijeme nosiš sa sobom osjećaj prisutnosti ovdje i sada. To znači da si nezavisan od prostora i vremena, da su oni u tebi, a ne ti u njima. No, tvoje poistovječivanje s tijelom koje je, naravno, ograničeno prostorom i vremenom, daje ti osjećaj konačnosti. U stvarnosti si beskrajan i vječan. Postoji samo jedno Sopstvo, a to si ti. Ukloni i odbaci pogrešne ideje o sebi i ono će biti ovdje s tobom, u svoj svojoj veličanstvenosti.
Jedino te tvoj um sprječava da ga spoznaš.
Kako da se oslobodim uma? Je li život bez njega uopće moguć na ljudskom nivou?
Um ne postoji. Postoje samo ideje, a neke su od njih pogrešne. Odbaci sve pogrešne ideje zato što su lažne i zato što te sprječavaju da vidiš svoje Sopstvo. Ideje kojima nešto tvrdimo obično su pogrešne, a ideje kojima nešto negiramo obično su ispravne.
Ne može se živjeti u negiranju svega! Ne, jedino se u negiranju svega može živjeti.
Ropstvo je tvrditi nešto. Nužno je sve dovesti u pitanje i zatim poništiti. To je srž pobune, a bez pobune nema slobode.

Pati jedino osoba kojom se smatraš, a ne ti. Postani svjestan te osobe i time je uništi. Ona je samo hrpa sjećanja i navika.

Jedino te poistovječivanje s umom čini sretnim ili nesrećnim. Pobuni se protiv robovanja umu, shvati da si svoje granice stvorio ti sam i slomi lance privlačnosti i gađenja.

Svakako koristi um da bi upoznao um. Biće, znanje i uživanje pripadaju tebi. Ali najprije spoznaj svoje biće. To je lako zato što te osjećaj „ ja jesam“ uvijek prati. Zatim spoznaj sebe kao spoznavaoca koji je odvojen od onoga što spoznaje. Kad budeš spoznao svoje Sopstvo kao čisto biće, postići ćeš ekstazu slobode.

Možeš u potpunosti presječi čvor svih poistovječivanja pa promatrati svoje tijelo i um kao nešto što se događa, ali što te ni na koji način ne obvezuje. Shvati svoj um i on više neće utjecati na tebe. Um razumijeva na pogrešan način jer je to u njegovoj prirodi.

Patiti ćemo sve dok naše misli i djela budu pokretali želje i strahovi. 301

„To nisam ja, a što sam ja?“ – to je trenutak istinskog samoispitivanja. Odlučno odbacuj ono što nisi, sve dok u svom veličanstvenom ništavilu, u svojoj praznini u kojoj ničeg nema, ne izroni tvoje stvarno Sopstvo.

Um koji razumije slobodan je od želja i strahova. Kako da postignem takvo razumijevanje?
Meditiranjem koje predstavlja usmjeravanje pažnje. Postani potpuno svijestan svog problema, razgledaj ga sa svih strana, razmotri na koji način utječe na tvoj život. Tada ga ostavi na miru.

Vrijeme je beskonačno, mada je ograničeno, a vječnost se nalazi u sadašnjem trenutku koji je usječen između prošlosti i budućnosti. Mi propuštamo taj trenutak zato što naš um neprestano luta tamo-amo između prošlosti i budućnosti. On ne želi da se zaustavi da bi se usredotočio na trenutak koji je sada, što je relativno lako učiniti. Samo mora postojati interes za to.
Što ga može podstači? Ozbiljnost koja je znak zrelosti.
A kako se postiže zrelost? Um treba neprestano da bude čist i bistar, u svakom trenutku treba da živi životom pune svjesnosti, bez obzira na to što on nosi, i treba da ispituje i uništava želje i strahove čim se pojave. Pokušaj da razumiješ da živiš u svijetu iluzija, ispitaj ih i otkrij njihove korijene. Već i sam pokušaj će te uozbiljiti jer blaženstvo izvire iz ispravnog nastojanja. 304

Svijet na koji ti misliš nalazi se samo u tvom umu. Taj svijet dotiče se sa stvarnošću jedino u točki svjesnosti koja može biti samo sada.

Raspoloženja pripadaju području uma i nisu bitna. Uđi u sebe, uzdigni se iznad njih. Prestani biti opčinjen sadržajem svoje svjesnosti. Kad dosegneš dublje slojeve svog istinskog bića, shvatiti ćeš da na tebe veoma malo utječe površinska igra uma. 308




Izdvojene rečenice iz knjige JA SAM TO - Razgovori sa ŠRI NISARGADATA MAHARADŽOM

subota, 3. siječnja 2009.

All knowledge is like the son of a barren woman



Maharaj: All knowledge is like the son of a barren woman. Presently there are only beingness and functioning. The individuality and personality are thrown overboard. There is no personality, so there is no question of birth, life, or death.What remains is only the consciousness without name or form. The form needs a name, but when both are not there, then the consciousness remains only for so long as the body is there, but without any individuality. The body is of as much use now as it was prior to birth and after death. How do you know me?You know me only the acquisition of body form, name and form. Do you really see me as I am? I doubt it.Now the conclusion is that the unborn is enjoying the birth-principle. That principle that is born took so much time to understand this,and is it is the unborn only which prevails. It took so much time for the Self to understand the Self.We have tied around our necks so many concepts; death, this "I AM",etc. Similarly, Concepts, of good and evil are unnecessary. We have developed these concepts and are caught in them.How does one think about Self-knowledge? Do you abide in the Self or in the process do you think of something else as the Self? You are wrapped up and lost in your concepts.For instance, you have a concept about friendship. How long do you keep your friends? You keep them so long as they are useful to you. So long as a friend is of some benefit to you, that’s how long you would like to keep that friendship. Now, how can I actually derive benefit out of a friend? I, as an individual, am not there, so how can there be a question of benefit? Benefit to whom? How can there be a question of friendship at all.Anybody, who comes here can sit. I will allow him to sit for some time, but later on I will say, "You may leave," Why? Because I have no intention or purpose of having any friendship with that person.Ordinarily, there is some purpose for deriving certain benefits out of an association with another. When you meet someone in friendship, there may be some intention to serve one another. But I have no friends. Even this "I Amness" will not remain as my friend.I am not able to talk any longer—the spirit is willing but the flesh is weak. Previously I used to welcome people but now I am not in a position to welcome them. They come, they sit and they go by themselves. I cannot even extend my hospitality.All my knowledge has gone into liquidation. I am unconcerned.
Consciousness and the Absolute 112-114
**Pleasure puts you to sleep and pain wakes you up. If you don'twant to suffer, don't go to sleep.
**"Life ceases to be a task
and becomes natural and simple,
in itself an ecstasy.""All paths lead to unreality"
"All you need is awareness of being - not as a verbal statement but as an ever present fact"
"You should understand this clearly -If one thinks that one is the body, one becomes a slave of mind and suffers accordingly"
"Be wakeful to that state which is prior to the sprouting of words"
"Real meditation is to abide in this sense of being"
"You have a mountain of concepts and words. To get rid of these, you use other concepts.When you throw out all the concepts, including your primary concept, then whatever is, IS"
"All this spirituality is only for understanding your true nature"
"Unless you realise your true nature, there will be no peace for you"
"Finally, you have to understand that the principle which you are using to talk, to move aboutand operate in this world, is not you"
"My silence sings - my emptiness is full" ~ Sri Nisargadatta Maharaj
"Living is Life's only purpose" ~ Sri Nisargadatta Maharaj
"Under the right teacher the disciple learns to learn, not to remember and obey"
"That you are, you know. What you are, you don't know. Find out what you are""Be earnest and you will not fail to break the bonds of inattention and imagination"

četvrtak, 1. siječnja 2009.

Živi čistim, nesebičnim životom!



Um koji se temelji na sječanjima spriječava vas da spoznate sebe kao onoga koji je sve i iznad svega. On ima nad vama moć sve dok mu vjerujete. Nemojte se boriti s njime. Samo se ne obazirite na njega. Lišen vaše pažnje, on će polako usporiti i otkriti mehanizam svoga rada. Kad jednom spoznate njegovu prirodu i namjeru, nećete mu više dopustiti da izmišlja probleme.
Mogu li postojati ikakvi drugi problemi osim onih koje stvara um? Život i smrt ne stvaraju probleme. Bol i užitak dolaze i odlaze. Doživljavamo ih u svojem iskustvu i zatim zaboravljamo. No, sjećanje i zamišljanje stvaraju problem želje za postignućem ili izbjegavanjem, obojene sviđanjem i ne sviđanjem. 276

Ne možeš mijenjati okolnosti, ali možeš promijeniti svoj stav prema njima.

Budući da se sve samo događa, zašto bih se trebao brinuti? Točno, ne trebate se brinuti. Oslobođenje znači osloboditi se briga. Budući da ste shvatili da ne možete utjecati na plodove svojeg djelovanja, nemojte više usmjeravati pažnju na svoje želje i strahove. Pustite ih da dolaze i odlaze.

U strahu postoji sjećanje i predviđanje, prošlost i budućnost. Pažnja vas vraća u sadašnjost, u sada.

Svi vole svoje tijelo, ali veoma malo njih voli svoje stvarno biće. 279

Lični problem ne možete riješiti na nivou ličnosti. Sama želja za životom glasnik je smrti, kao što je čežnja za srećom jezgro patnje. Svijet je ocean bola i straha, tjeskobe i očaja. Užici su poput riba, dolaze u malom broju i hitro. Rijetko se pojavljuju i brzo nestaju. Čovjek niske inteligencije vjeruje, usprkos svim dokazima, da je on izuzetak i da je svijet dužan da ga usreći. Ali svijet mu ne može dati ono što ni sam nema. Kad jednom budete razumijeli da svijet nije ništa drugo do pogrešan pogled na stvarnost i da nije onakav kakvim se pojavljuje, osloboditi ćete se njegovih opcesija.

Što se treba otkriti? Svemir koji je izvan nas i beskraj koji je u nama.

Za postizanje samoostvarenja nužno je sve sagledati kao zamišljanje koje se rađa iz želje. Zbog nedostaka pažnje propuštamo stvarnost pa neumjerenim zamišljanjem kreiramo nestvarno.

Da li između slučaja i sudbine postoji temeljna razlika? Ona postoji samo u vašem umu. U stvari, vi ne znate kako su stvari uzročno povezane. Sudbina je samo prazna riječ koja skriva neznanje. Slučajnost je još jedna riječ koja čini isto.

Je li moguća sloboda bez poznavanja uzroka i njihovih posljedica? Uzroci i posljedice bezbrojni su i beskonačno raznoliki. Sve utječe na sve. Kad se u ovom univerzumu promijeni samo jedna stvar, sve se mijenja. Odkuda proizlazi velika čovjekova moć da, mijenjajući sebe, promjeni svijet.

Da bi našli stvarnost, potreban vam je sređen i miran život, spokojan um i beskrajna ozbiljnost. Sve ono što u određenom trenutku dolazi u vaš život, a da to niste tražili, dolazi od Boga i sigurno će vam pomoći budete li to znali da iskoristite na najbolji mogući način. Nevolje vam donosi samo ono za čime težite zbog vlastitog zamišljanja i želje. Je li sudbina isto što i milost? Apsolutno. Prihvatite sve što vam život donosi i shvatiti ćete da vam je to najveći blagoslov. 283

Svako licemjerje mora završiti u velikoj nesreći.

Budite bez ambicija, bez i najmanje želje, ogoljeni, ranjivi, nezaštićeni, nesigurni i sami, u potpunosti otvoreni životu. Izrazite mu dobrodošlicu onako kako se događa bez sebičnog uvjerenja da vam sve mora donijeti užitak ili profit, bilo materijalni bilo takozvani duhovni.
Nepristranost, nevezanost, sloboda od želje i straha, od svake brige za sebe, puka svijest – oslobođena sjećanja i očekivanja – to je stanje uma u kome može doći do otkrića. 285

Prihvaćanje svega je mjera i pokazatelj napuštanja svega, nevezanosti ili nezavisnosti. (I.A.)

Cilj je ne biti ništa, ne znati ništa i nemati ništa. To je jedini život vrijedan življenja i jedina sreća vrijedna posjedovanja.

Živi čistim, nesebičnim životom, to je sve. 288


Izdvojene rečenice - iz knjige - Razgovori sa ŠRI NISARGADATA MAHARADŽOM

petak, 19. prosinca 2008.

Consciousness and the Absolute



Consciousness and the Absolute, pg. 48 Nisargadatta Discussion group
M: Start with the body. From the body you get the knowledge of `I am'. In this process you become more and more subtle. When you are in a position to witness the knowledge `I am', you have reach the highest. In this way you must try to understand, and the seeds of knowledge will sprout in you.
When you come to the end of material world-knowledge, at that stage you transcend the observer and the observed. That means that you are in a true state of being-ness. Thereafter, you enter the state of transcending being-ness, where the identities of the observer and observed disappear.
Suppose somebody abuses you and you find out who it is. Is it the body? It is not the body. Then what could it be? Finally you come to the conclusion that it is spontaneously happening out of whatever that body is. You will not attribute it to any individual. When your individuality is dissolved, you will not see individuals anywhere, it is just a functioning in consciousness. If it clicks in you, it is very easy to understand. If it does not, it is most difficult. It is very profound and very simple, if understood right. What I am saying is not the general run of common spiritual knowledge.
When you reach a state when body is transcended, mind is transcended and consciousness is also transcended; from then on all is merely happening out of consciousness, which is the outcome of the body, and there is no authority or doer-ship. When a sound is emanating out of a body, it is not that somebody is talking, it is just words emanating, just happening, not doing.
If you understand the basis thoroughly, it will lead you very far, deep into spirituality.
The Absolute alone prevails. There is nothing but the Absolute. The un-manifest manifested itself, that manifest state is Guru and it is universal.
Who is the one who recognizes this body-mind? This `I Am-ness' which recognizes the body-mind is without name and form, it is already there.
June 27, 1981 Page 108Consciousness and the Absolute
**June 30,1981

srijeda, 10. prosinca 2008.

Sve ono što možete da promijenite je samo vaš stav




Da li se um pojavljuje u tijelu ili tijelo u umu? Sigurno da mora postojati um da shvati, da potvrdi ideju „Ja sam tijelo“. Tijelo bez uma ne može biti „moje tijelo“. „Moje tijelo“ je odsutno kada je um u privremenom odsustvu, nesvjestan. Ono je također odsutno kada je um duboko angažiran u mislima i osjećanjima. Jednom kada shvatite da tijelo zavisi od uma, a um od mentalne svjesnoti, a svjesnost od probuđenosti, duhovne svjesnosti, a ne suprotno, odgovoreno je na vaše pitanje o čekanju na samo ostvarenje dok ne umrete. Nije neophodno da budete prvo oslobođeni od ideje „ja sam tijelo“ da biste spoznali „Sopstvo“. To je potpuno drugačiji put – vi prianjate uz lažno jer ne znate istinito. Ozbiljnost, ne savršenstvo, je preduvjet za samoostvarenje. 253


Kada se sadržaj vidi bez sviđanja i nesviđanja, takva svjesnost je probuđenost. 254

Vi ste zaokupljeni i zabrinuti vašom vlastitom srećom, a ja vam kažem da takvo nešto, takva pojava ne postoji. Sreća nikad nije vaša vlastita, ona je tamo gdje „ja“ ne postoji.

Marljivo promatrajte sve promjene u vašem životu, ispitujte temeljno vaše motive iza vaših djelovanja, i vi ćete uskoro probiti mjehur u kojem ste zatvoreni. 255

Morate da se oslobodite individualnosti za koju smatrate da ste vi, pošto je ideja koju vi imate o sebi ta koja vas drži u ropstvu. Kako se osloboditi individualnosti? Odlučnošću, odlukom. Shvatite da ona mora otići i želite da ona otiđe – ona će otići ako ste vi ozbiljni, iskreni sa tim.

Odolijevajte vašim starim navikama osjećanja i mišljenja, borite se protiv njih, nastavite uporno da govorite sebi: „Ne, ne to“ to ne može biti tako; ja nisam kao ovo, ja to ne trebam, ja ne želim to“. U toku dubokog sna sve je stavljeno na stranu, ostavljeno i zaboravljeno. Svaki put kada zaspite vi činite to bez i najmanje sigurnosti da ćete se probuditi, a ipak preuzimate rizik?!

Čovjek bi trebao uvijek da bude u revoltu, pobuni protiv samog sebe, jer ego, kao krivo ogledalo, smanjuje i iskrivljuje. On je najgori od svih tirana, on potpuno upravlja nama. 258

Što ja dobijam učenjem da koristim moj um? Dobijate slobodu od želja i straha, koji su potpuno tu zbog pogrešnog korišćenja uma.

Usmjerite pažnju na pitanje: što je ono što me čini svjesnim? – sve dok vaš um ne postane samo pitanje i ne može da misli o ničem drugom. (Tko kaže da sam izdvojena osoba? Um. Kad je um utišan ne postoji osjećaj izdvojenosti. Sve se samo događa. Što me čini svjesnim?
Biće – pravo ja.op.)

Da biste otišli iznad uma, morate biti tihi, smireni i u tišini.

Sve što se desi, dešava se u umu, i za um, ne za izvor „ja jesam“. Jednom kada spoznate da se sve dešava samo po sebi, nazovite to sudbinom – ili Voljom Božjom – ili samo slučajnost – vi ostajete samo svjedok, razumijevajući i uživajući, ali neuznemireni.

Vi ste odgovorni samo za ono što možete da promijenite. Sve ono što možete da promijenite je samo vaš stav. Tu leži vaša odgovornost. 261

Svijet me jako uznemirava?! To je zbog toga što vi mislite puno o tome da ste pod utjecajem svijeta. To nije tako. Vi ste tako mali da vas ništa ne može obvezati. Vaš um je taj koji je zarobljen, ne vi. Spoznajte sebe onakvim kakvi jeste – samo iskra, točka svjesnosti, bezdimenzionalni, slobodni, bezvremeni.

Sve zavisi od vas. Uz vašu suglasnost svijet postoji. Odbacite vaše vjerovanje u njegovu realnost i on će se rastopiti kao san. 262

Kad je želja prepoznata kao lažna, bezželjnost dolazi sama po sebi. Konačno to je nagon za srećom, koji je prirodan sve dok postoji patnja. Samo vidite da ne postoji sreća u onome što želite. Svako svjetovno i čulno zadovoljstvo je umotano bolom. Uskoro ćete otkriti da ne možete jedno bez drugoga. 264

Vi nikad niste sami. Postoje sile i prisustva koja vas služe najodanije svo vrijeme. Kad shvatite da je sve u vašem umu, da ste vi iznad uma, tada ste stvarno sami; onda ste vi sve.
(Svjesnost je veza sa Bićem-op.) 268

Kada spoznate sebe kao manjeg od točke u prostoru i vremenu, kao nešto tako suviše malo da bude posječeno, smrvljeno, i tako kratkog vijeka, da bude ubijeno, onda i samo onda, sav strah će nestati. Kada ste manji od vrha igle, onda vas igla ne može probosti, - vi probadate iglu! 271

Naša je dužnost da živimo prirodno, spontano i s lakoćom. Ali bolest i patnja nisu prirodne. Plemenita je vrlina nepokolebljivo izdržati što život nosi, ali ima i dostojanstva u odbijanju besmislenog mučenja i poniženja.

Zašto na ovom svijetu ima toliko patnje? Uzrok je patnje sebičnost (sebična zadovoljstva). Nema drugog uzroka. 274



Izdvojene rečenice iz knjige - Razgovori sa ŠRI NISARGADATA MAHARADŽOM

petak, 5. prosinca 2008.

We are the creators and creatures of each other



Quotes by Nisargadatta
"We are the creators and creatures of each other, causing and bearing each other's burden."
**I find that somehow, by shifting the focus of attention, I become the very thing I look at, and experience the kind of consciousness it has; I become the inner witness of the thing. I call this capacity of entering other focal points of consciousness, love; you may give it any name you like. Love says "I am everything". Wisdom says "I am nothing". Between the two, my life flows. Since at any point of time and space I can be both the subject and the object of experience, I express it by saying that I am both, and neither, and beyond both. (269)
**Unless you make tremendous efforts, you will not be convinced that effort will take you nowhere. The self is so self-confident that unless it is totally discouraged it will not give up. Mere verbal conviction is not enough. Hard facts alone can show the absolute nothingness of the self-image. (523)
**
A quiet mind is all you need. All else will happen rightly, once your mind is quiet. As the sun on rising makes the world active, so does self-awareness affect changes in the mind. In the light of calm and steady self-awareness, inner energies wake up and work miracles without any effort on your part. (311)
**"The world is like a sheet of paper on which something is typed. The reading and the meaning will vary with the reader, but the paper is the common factor, always present, rarely perceived. When the ribbon is removed, typing leaves no trace on the paper. So is my mind - the impressions keep on coming, but no trace is left."(225)
**When you demand nothing of the world, nor of God, when you want nothing, seek nothing, expect nothing, then the Supreme State will come to you uninvited and unexpected. (195)**"All that a guru can tell you is: 'My dear Sir, you are quite mistaken aboutyourself.You are not the person you take yourself to be.'" (443)




**"There is no such thing as a person. There are only restrictions and limitations. The sum total of these defines the person. (...) The person merely appears to be, like the space within the pot appears to have the shape and volumeand smell of the pot."
**By all means attend to your duties. Action, in which you are not emotionally involved and which is beneficial and does not cause suffering will not bind you. You may be engaged in several directions and work with enormous zest, yet remain inwardly free and quiet, with a mirror like mind, which reflects all, without being affected. (50)
**"To expound and propogate concepts is simple, to drop all concepts is difficult and rare"
**"There is nothing to practise. To know yourself, be yourself. To be yourself, stop imagining yourself to be this or that. Just be. Let your true nature emerge. Don't disturb your mind with seeking"
I am That PG 259 (Chetana version)
**The consciousness in you and the consciousness in me, apparently two, reallyone, seek unity and that is love. (70)
**In people with devotion, even with limited intellect, the intellect is not making mischief, as it is here.
This is the place where the intellect gets annihilated.
Consciousness and the Absolute, chapter 32**There was a house, and in the house there was a person; now the person is gone and the house is demolished. The sum total is, whatever experiences you have, whether for a day or for years, it is all illusion. The experiences begin with knowingness.What is the most ingrained habit you have? It is to say "I Am'. This is the root habit. Words and experiences are unworthy of you. This habit of experiencing will not go until you realize that all this domain of the five elements, are unreal, This "I Amness" is itself unreal.

četvrtak, 4. prosinca 2008.

Želje i strahovi su otupjeli vaš um



Odustanite od stvari jer vidite njihovu bezvrijednost. Kako se pridržavate odricanja, vi ćete vidjeti da odrastate, napredujete spontano u inteligenciji i snazi, moći, i nepresušnoj ljubavi i radosti. 205

Želje i strahovi su otupjeli vaš um. Njemu treba čišćenje.
Kako mogu da razbistrim svoj um? Pomoću njegovog neprestanog promatranja. 209

Zašto ne stvorite svoju vlastitu okolinu. Svijet ima samo onoliko mnogo moći nad vama koliko mu vi to dozvolite.

Osobno motivirana akcija, zasnovana na nekoj skali vrijednosti, s ciljem za nekim rezultatom je gora nego neaktivnost, jer su njeni plodovi uvijek gorki.

Spoznajte da vi niste gospodar onoga što se dešava, ne možete kontrolirati budućnost, izuzev u čisto tehničkim, formalnim stvarima. Samo imajte razumijevanja i suosjećanja, oslobođeni od svakog koristoljublja, sebičnosti. 215

Duhovna zrelost leži u spremnosti da se sve napusti. Predavanje je prvi korak.
Ali realno predavanje ili napuštanje je u spoznavanju da nema ničega od čega treba odustati, nema od čega da se odustane, jer ništa nije vaše vlastito. To je kao duboki san – vi ne napuštate vaš krevet kad zaspite – vi ga jednostavno zaboravljate. 219

Biti – da biste bili – vi morate biti nitko. Misliti o sebi da ste nešto, ili netko, je smrt i pakao.

Tjelo je sačinjeno od hrane, dok je um sačinjen od misli. 223

Zašto sam ja tako zaokupljen stvarima? Zato što ste zainteresirani. Što me nagoni da budem zainteresiran? Strah, bol i želja za zadovoljstvom. Prijatan je kraj bola, a bolan je kraj zadovoljstva. Oni se samo smjenjuju u beskonačnom nizu. Istražujte taj poročni, pogrešni krug, dok ne nađete sebe iznad njega. 224

Ako samo stojite po strani kao promatrač, nečete patiti. Vi ćete vidjeti svijet kao predstavu, zaista najzabavniji šou. 226

Sva patnja je uzrokovana sebičnom izolacijom, zbog uskogrudnosti i pohlepe. 234

Kako da postignem savršenstvo? Budi spokojan. Obavljaj svoj svjetovni posao, ali iznutra ostani miran. Tada ćeš sve dobiti. Nemoj se oslanjati na svoj rad na oslobođenju. To može koristiti drugima, ali ne i tebi. Tvoja je nada u tome da zadržiš mir u umu i ljubav u srcu. Oslobođene osobe žive u tišini. 240
Shvatite da ni jedna ideja nije vaša vlastita, sve one dolaze izvana. Morate misliti na to neprestano.


Citati iz knjige "JA SAM TO" Razgovori sa ŠRI NISARGADATA MAHARADŽOM


srijeda, 3. prosinca 2008.

Hrvatsko Zagorje














































Hrvatsko Zagorje po danu u jednom danu!








Training this Mind




A Dhammatalk by Ajahn Chah
Training this Mind1
Training this mind... actually there's nothing much to this mind. It's simply radiant in and of itself. It's naturally peaceful. Why the mind doesn't feel peaceful right now is because it gets lost in its own moods. There's nothing to mind itself. It simply abides in its natural state, that's all. That sometimes the mind feels peaceful and other times not peaceful is because it has been tricked by these moods. The untrained mind lacks wisdom. It's foolish. Moods come and trick it into feeling pleasure one minute and suffering the next. Happiness then sadness. But the natural state of a person's mind isn't one of happiness or sadness. This experience of happiness and sadness is not the actual mind itself, but just these moods which have tricked it. The mind gets lost, carried away by these moods with no idea what's happening. And as a result, we experience pleasure and pain accordingly, because the mind has not been trained yet. It still isn't very clever. And we go on thinking that it's our mind which is suffering or our mind which is happy, when actually it's just lost in its various moods.
The point is that really this mind of ours is naturally peaceful. It's still and calm like a leaf that is not being blown about by the wind. But if the wind blows then it flutters. It does that because of the wind. And so with the mind it's because of these moods - getting caught up with thoughts. If the mind didn't get lost in these moods it wouldn't flutter about. If it understood the nature of thoughts it would just stay still. This is called the natural state of the mind. And why we have come to practice now is to see the mind in this original state. We think that the mind itself is actually pleasurable or peaceful. But really the mind has not created any real pleasure or pain. These thoughts have come and tricked it and it has got caught up in them. So we really have to come and train our minds in order to grow in wisdom. So that we understand the true nature of thoughts rather than just following them blindly.
The mind is naturally peaceful. It's in order to understand just this much that we have come together to do this difficult practice of meditation.

Footnotes
...1
This talk was previously printed as a different translation under the title 'About this Mind' 
Contents: © Wat Nong Pah Pong, 2007 Last update: March 2008


var s_sid = 152262;var st_dominio = 4;
var cimg = 0;var cwi =150;var che =30;
');
A Dhammatalk by Ajahn Chah

ponedjeljak, 1. prosinca 2008.

Pustite da se stvari dešavaju kako se dešavaju



Neočekivano je na putu da se desi, dok očekivano ne mora nikad doći.
Ispunjene želje stvaraju više želja. Držati se izvan svih želja i zadovoljstva u koje dospijete, koja se dese sama po sebi, vrlo je plodonosno, ispunjeno stanje – preduvjet stanja ispunjenja, punoće. Vjerujte mi ispunjenje želja stvara bijedu. Sloboda od želja je blaženstvo.

Ono što vam je potrebno doći će vam ako ne tražite ono što vam je nepotrebno!!
Pustite da se stvari dešavaju kako se dešavaju – one će same sebe razmrsiti povoljno – na kraju.

Uvijek je lažno ono koje čini da patite, lažne želje i strahovi, lažne vrijednosti i ideje, lažni međusobni odnosi među ljudima. Napustite lažno i vi ste oslobođeni od bola.

U tijelu postoji tok energije. Otkrijte taj tok i budite s njim. 155

Sloboda od želja je vječnost. Sve vezanosti izazivaju strah, jer sve stvari su prolazne. A strah čini čovjeka robom. Sve patnje i žudnje su zbog osjećaja suvišnosti, nedovoljnosti. Kada spoznate da ne oskudijevate ni u čemu, da sve što postoji ste vi i da je sve vaše, želja prestaje.
Gledajte sebe i vaše vlastito postojanje.Vi znate da vi jeste, i to vam se dopada. Napustite sva razmišljanja, to je sve. Nemojte se pouzdati u vrijeme. Vrijeme je smrt. Tko čeka – umire.
Život je samo sada. 31.10.08.11.16 167
Što smo više duhovno svjesniji, to je naša radost dublja, veća. Prihvaćanje bola, neopiranje, nesuprostavljanje, hrabrost i izdržljivost – ovo stvara duboke i vječite izvore istinske, realne sreće, istinskog blaženstva. Zadovoljstvo je lako prihvatljivo, dok se sve sile individualnog Ja opiru bolu. Kako je prihvaćanje bola negiranje individualnog Ja, sebe, a individualno Ja stoji na putu istinske sreće, dobrovoljno i svesrdno prihvaćanje bola oslobađa izvore sreće.
Sa patnjom to nije tako jednostavno. Usredotočiti patnju nije dovoljno, jer je mentalni život, kako ga mi znamo, jedan kontinuirani tok patnje. Dosegnuti dublje nivoe patnje, znači ići u njene korijene i otkriti njenu pozemnu, nesvjesnu, mrežu, gdje su strah i želja blisko povezane, prepletene i tokovi životne energije se suprostavljaju, ometaju i uništavaju se međusobno.

Sa bivanjem, življenjem sa vama samima, sa „JA JESAM“, sa promatranjem sebe u svakodnevnom životu, sa svjesnim, budnim interesiranjem, sa namjerom da razumijete više nego da sudite, sa punim prihvaćanjem svega onog što može da se desi, iskrsne, jer to postoji tamo, vi ohrabrujete dubinu da dođe do površine i obogati, oplemeni vaš život i svjesnost sa njenim zarobljenim energijama.

Zašto se zadovoljstvo završava u bolu? Sve ima početak i kraj, a isto tako i zadovoljstvo. Nemojte predviđati i nemojte žaliti i neće biti bola. Sjećanje i fantazija su uzrok patnji.

Kada um preuzme vlast, kada prevladaju sjećanja i očekivanja, on pretjeruje, iskrivljuje, on se ne obazire, predviđa. Prirodno, sebičnost je uvijek destruktivna. Želja i strah, oboje su egocentrična stanja. Između želje i straha bijes se rađa, sa ljutnjom mržnja, sa mržnjom pasija, strast za destrukciju. Rat je mržnja u akciji, organiziran i opremljen sa svim instrumentima smrti. 169

Da biste mogli prosuđivati o uzvišenim učiteljima i njihovom radu, morate postati jedno sa njima. Žaba u bunaru, ne zna ništa o pticama na nebu.

Ne postoji dobro, ne postoji zlo. U svakoj konkretnoj situaciji postoji samo potrebno i nepotrebno. Nužno je ispravno, suvišno je pogrešno. O tome odlučuje situacija.

U mom svijetu čak i ono što vi nazivate zlom je sluga dobrog i, prema tome, potrebno. To je kao temperature i groznice, koje čiste tijelo od nečistoće. Bolest je bolna, čak i opasna, ali ako se odvija onako kako treba, ona liječi, iscijeljuje. Ili ubija. U nekim slučajevima smrt je najbolji lijek. 171

Jedna od posebnosti mudraca je da on nije zabrinut vezama za budućnost. Vaša zabrinutost za budućnost je zbog straha od bola i želje za zadovoljstvom, za mudraca je sve blaženstvo. 172

Možete u vašem životu jasno opažati kalup, obrazac, ili vidjeti samo lanac slučajnosti. Objašnjenja su namijenjena da zadovolje um. Ona ne moraju biti istinita. Realnost je nedefinirana, neodrediva i neopisiva.

Objektivni univerzum ima strukturu, građu, on je uređen i prekrasan. Ali struktura i obrazac, oblici zahtijevaju prinudu i obaveznost. Moj svijet je potpuno slobodan; sve u njemu je samoodređeno, sve se dešava samo od sebe. Postoji red i u mom svijetu također, ali to nije nametnuto izvana, to dolazi spontano i trenutno, odmah, zbog njegove bezvremenosti. Nema ničeg lošeg sa vašim svijetom, samo je vaše mišljenje o sebi kao odvojenom od njega to koje stvara nered. Sebičnost je izvor svega zla. 177
U svjesnosti, duhovnoj probuđenosti, vi napredujete, sazrijevate. 178

Sve dok vi imate ideju da utječete na događaje, oslobođenje još nije za vas, sam utisak djelovanja, biti uzrokom je ropstvo.

Vi ste u ropstvu zbog nepažnje. Pažnja oslobađa. 189

Samozainteresiranost, egocentričnost i briga za sebe, lični interes, su žiže lažnoga. Vaš dnevni život vibrira između želje i straha. Promatrajte ga pažljivo i vi ćete vidjeti kako um stvara bezbrojna imena i oblike, kao rijeka koja pjenuša među kamenjem. Uđite u trag svakoj akciji do njenog sebičnog motiva i gledajte na motiv usredotočeno dok se ne rastopi. Odbacite svaki sebičan, koristoljuban motiv čim ga spazite i ne treba da tragate za Istinom. Istina će vas naći.

Vama treba nešto hrane, odjeće i zaklon, krov za vas i vaše, ali ovo neće stvarati probleme sve dok se pohlepa ne smatra potrebom.

Prianjanje uz lažno je ono što čini da se Istina teško može vidjeti.

Večina ljudi vegetira, ali ne živi. Oni samo skupljaju iskustva i obogaćuju svoju memoriju. Ali iskustvo je negiranje Realnosti, koja nije čulna, niti konceptualna, niti od tijela, niti od uma, mada ona uključuje i nadmašuje i jedno i drugo. 191

Bit će ženidbe, bit će djece, bit će zarađivanja novca da bi izdržavali porodicu; sve ovo će se desiti u prirodnom toku događaja, jer se sudbina mora ispuniti, vi ćete proći kroz to bez otpora, suprostavljanja, suočavajući se sa zadacima kako oni dolaze, pažljivo, i temeljno, i za male i za velike stvari. Ali glavno ponašanje, stav, bit će srdačno nevezivanje, ogromna dobra volja, bez očekivanja za uzvraćanjem, stalno davanje bez traženja. U braku vi niste ni suprug, ni supruga; vi ste ljubav između njih dvoje. Vi ste jasnoća i dobrota koja čini sve smirenim, sređenim i srećnim. Vi niste čulna, emocijonalna i intelektualna osoba, zgrabljena željama i strahovima. 196
Stalno se prisječajte: ja nisam ni um, ni njegove predstave, ideje.


Izdvojene rečenice - SRI NISARGADATTA MAHARAJ